Pisci

August Šenoa

August Ivan Napomuk Eduard Šenoa (Zagreb, 14. studenog 1838. - Zagreb, 13. prosinca 1881.), hrvatski romanopisac, pripovjedač, pjesnik, kritičar i feljtonist.

Najutjecajniji je i najplodniji hrvatski pisac 19. stoljeća, i istinski tvorac moderne hrvatske književnosti - dovoljno je reći da je prvi pravi hrvatski romanopisac (djelo Petra Zoranića, Planine, samo uvjetno možemo nazvati romanom), autor opsežnoga korpusa romana, toga egzemplarnoga žanra suvremene literature, inovator proze i tvorac razvijenoga urbanoga jezičnoga standarda (često je naglašavana Šenoina uloga kao jezikotvorca, čovjeka koji je više učinio za elastičnost i izražajnost suvremenoga hrvatskoga jezika od legije rječnikopisaca i purističkih savjetodavaca). Zbog njegove veličine i udjela kojeg je imao u hrvatskoj književnosti, razdoblje oko njegove smrti naziva se Šenoino doba. August Šenoa umro je od posljedica upale pluća koju je zaradio dok je kao gradonačelnik Zagreba pomagao unesrećenima u Velikom potresu 1880.

Autorova djela:

  • Branka

    Šenoina Branka ostat će zauvijek književnim dokumentom o prilikama i neprilikama školstva na našem selu u vremenu, kad je plemstvo već izvršilo svoju ulogu i prodavalo se Pešti ili Beču, građanski stalež sve više zauzimao svoje mjesto u javnom životu, a patriotizam se iživljavao u priči o romantičnoj vezi grofa,…
  • Čuvaj se senjske ruke

    Čuvaj se senjske ruke je povijesni i politički roman kojeg je napisao August Šenoa. Roman je napisan i prvi put objavljen 1876. godine na hrvatskom jeziku. Baziran je na povijesnim činjenicama a predstavlja sliku života grada Senja i njegove okolice u prvoj polovici 17. stoljeća unutar onodobne politične slike Habsburške…
  • Kako došlo, tako prošlo

    Sadržaj Šenoa započinje priču o Martinovom mlinu uspoređujući ga kakav je nekada bio s onim što je od njega danas ostalo. Mlin se nalazio sat hodanja udaljen od Zagreba, pokraj nekog potoka između stabala trešnji i šljiva. Bio je čist i bijel, a njegova su se dva kotača vrtila danonoćno.…
  • Povjestice

    Kameni svatovi Mjesto radnje Pod Susedgradom Vrijeme radnje U prošlosti Tema Vjenčanje bogatog mladića i siromašne djevojke protiv majčine volje. Ideja Čovjek treba živjeti život kako sam odluči. Drugi ne mogu donositi odluke o tuđem životu. Kratki sadržaj Ispod Susedgrada je živio mlinar sa ženom i sinom. Roditelji su željeli…
  • Prijan Lovro

    Prije više godina Šenoa je bio pozvan u neko selo na berbu, ali kako nije punu nedjelju dana vidio vedra neba, vrijeme je provodio u društvu i ponekad dosadnim raspravama vlastelina, suca, velečasnog gospodina župnika i crne udovice. To je bila lijepa žena, koja je voljela čitati i njoj Šenoa…
  • Prosjak Luka

    Život prosjaka Luke i njegova borba da postane običan čovjek. Socijalni elementi Siromaštvo Zapuštenost sela Glad Nezaposlenost Neukost običnih seljaka Privilegirani položaj gradske gospode u odnosu na seljake Analiza glavnog lika Luka Vanjski izgled: Ni velik ni malen Žutih grižljivih obraza Riđe brade Čupave kose Odjeven u stare, prljave krpe…
  • Seljačka buna

    Ovo je povijesni roman iz razloga što opisuje seljačku bunu – povijesni događaj. Premda se radi o romanu u kojem su posebno izražene masovne scene, Šenoa je uspio izdvojiti Gupca kao individuu. On je simbol potlačene hrvatske i njenog naroda. Patnje naroda Šenoa naglašava čestim biblijskim motivima. Seljačka buna je…
  • Zlatarevo zlato

    Zlatarovo zlato prvi je roman Augusta Šenoe (1839-1881) napisan 1871. To je ujedno i prvi hrvatski povijesni roman, koji govori o zagrebačkoj povijesti u XVI. stoljeća (nakon Gupčeve Seljačke bune). Baziran na povijesnim činjenicama predstavlja sliku života u Hrvatskoj, posebice u Zagrebu. U njemu je Šenoa dao čitavu galeriju ličnosti…